7. Februara 2026.

Konačno postalo jasno šta Trampova administracija želi u BiH

Američka kompanija “Bechtel” zainteresovana je za izgradnju Južne interkonekcije, ali je realizacija ovog projekta neizvjesna, kako je priznao i Džastin Siberel, direktor američke građevinske firme “Bechtel” za regione i vladina pitanja.

On je, naime, na panelu posvećenom zapadnom Balkanu, u organizaciji Atlantskog savjeta u Vašingtonu, tokom konferencije na kojoj je jedna od panelistkinja bila i Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, rekao da bi realizacija Južne interkonekcije bio projekat koji bi omogućio BiH da preko terminala za tekući gas na Krku u Hrvatskoj uveze gas koji nije ruski, ali da je problem političke prirode.

Siberel je takođe rekao da je to projekat koji podržava američka administracija i naglasio je da su ga podržali i prva administracija Donalda Trampa, i administracija Džoa Bajdena, kao i druga Trampova administracija.

“Mi smo analizirali projekat, mislimo da je jako interesantan, nedavno smo o tome razgovarali u Sarajevu, i mi mislimo da je to projekt koji se definitivno može finansirati, jer se radi o projektu koji će generisati prihod. Dakle, finansiranje nije problem, izgradnja nije poseban problem, problem je politički, domaći, i na koji način će oni ići naprijed. Mi jesmo zainteresovani, ali vidjećemo možemo li išta uraditi s vlastima. Čini se da namjera postoji, ali je komplikovano. Mi još nismo imali privilegiju da radimo u BiH, radili smo u susjednim zemljama, ovo bi bio sjajan projekt da počnemo, ali vidjećemo”, rekao je on.

Cvijanovićeva: Srpska zainteresovana za američke investicije

Na prethodnom panelu Cvijanovićeva je istakla da je i Srpska zainteresovana za američke investicije.

“SAD konačno prvi put ikad imaju ekonomski pristup jer žele implementirati ekonomske projekte, i to ne samo u Federaciji, jer trenutno govore o drugom entitetu, koji je Federacija, u kojem će se projekat Južne interkonekcije implementirati, ali na drugoj strani i to je jedna od mojih tema o kojima razgovaram s predstavnicima američkih institucija, da vidimo šta od toga možemo ponoviti i u RS jer smo zainteresovani da imamo američke investitore. Razgovaramo o mnogo područja kao što su infrastruktura i energija, i rekla bih da sam optimista”, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da je uslov za saradnju to da američka administracija prema svima pristupa pošteno, da ne nameće rješenja, ne uvodi sankcije i ne favorizuje jednu stranu.

Takođe je naglasila da će ostanak RS u BiH zavisiti i od toga da li će biti omogućeno narodima u BiH da se dogovaraju, a ne da, kako je rekla, neimenovani stranac, misleći na OHR, nameće rješenja koja nisu demokratska i stvar dogovora.

Na jednom od panela govorili su i Džonatan Mur, bivši šef Misije OEBS-a u BiH i diplomata koji se u Stejt departmentu bavio BiH i zapadni Balkanom, kao i Kristofer Hil, bivši američki ambasador u BiH kojeg je imenovao Džo Bajden, prethodni predsjednik Amerike.

Mur pozdravio ukidanje sankcija zvaničnicima Srpske

Mur je pozdravio ukidanje sankcija zvaničnicima Srpske, tvrdeći da je nemoguće isključiti trećinu zemlje, a onda očekivati da dođe do dogovora.

“Malo bi tronožaca uspjelo ostati uspravno ako mu ostavite samo dvije noge. To je bila poruka iz vrha administracije tokom konferencije u Dejtonu kada je rečeno da sami moraju preuzeti odgovornost. To nije bila samo poruka za one pod sankcijama, nego i za Bošnjake i Hrvate”, rekao je Mur.

On je poručio da se ne može očekivati, barem ne od ove administracije, da će raditi posao domaćih lidera, te da taj posao moraju uraditi oni sami. Kada je riječ o američkim investicijama, Mur je rekao da ne možete doći u Vašington i moliti za investicije, već morate ponuditi konkretne projekte. Dodao je da u Americi postoji mnogo kompanija, poput “Bechtela”, koje bi željele investirati kao partneri u zemljama zapadnog Balkana.

“Postoji više načina da donesete nešto pozitivno. Prekinite sa sukobima, predložite neku novu perspektivu, i izaberite lidere koji će za promjenu uraditi svoj posao, umjesto da se na hiljadu načina žale kako ne mogu ništa. To bi impresioniralo ovu administraciju, to bi impresioniralo Kongres i pokazalo bi da postoji zamah”, istakao je Mur.

Šta zanima Trampovu administraciju

Hil je rekao da je najveća promjena ove administracije u odnosu na sve prethodne to što su ranije Vašington i Brisel radili zajedno da uvedu region u EU, ali da to Trampovu administraciju ne zanima, već da će fokus biti na biznis i investicije, posebno u energetiku s ciljem smanjivanja ruskog i kineskog uticaja.

“Tako da će interes biti u biznisu, onoliko koliko zemlje budu mogle naći načina da sarađuju. Znate, kada kao zemlja od dva miliona ljudi dođete u Vašington i pozivate na poslovnu saradnju, nećete naići na veliki interes. Ali ako dođete kao cijeli region i predložite veliki energetski koridor, mislim da možete pobuditi interes”, rekao je on. Takođe, kako je naglasio, predlaže zemljama da se ne svađaju i da predlažu projekte koji će uklanjati ruski i kineski uticaj iz regiona.

nezavisne.com

Podijeli vijest na:

Pretplata
Obavijesti o
guest

0 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Pregledaj sve komentare